Ukupne potrebe za održavanjem određenog tipa uređaja mogu se klasificirati na potrebe za preventivnim i na potrebe za korektivnim održavanjem. U realizaciji je teško točno razdvojiti preventivno od korektivnog održavanja, pa se i u teoriji održavanja barata s različitim definicijama i razgraničenjima preventivnog i korektivnog održavanja. Međutim, uobičajeno je u preventivno održavanje ubrojiti sve one radnje održavanja, koje nisu posljedica takve neispravnosti uređaja, koja stvarno jeste prekinula izvršenje rada uređaja prema namjeni. S druge strane, radnje održavanja kojima se otklanjaju posljedice otkaza, koji je nastao pri izvršavanju zadatka prema namjeni uređaja, ubrajaju se u korektivno održavanje (koje se nekad naziva naknadno ili neplansko). Bez obzira rade li se o jednom ili drugom tipu , u večini slučajeva, za efikasnu akciju potrebni su rezervni dijelovi.
Model proračuna optimalnih količina rezervnih dijelova
Asortiman rezervnih dijelova zavisi od strukture tehničkog sustava, pogodnosti za održavanje i mogućnosti popravka uređaja. Količine pričuvnih dijelova zavise od pokazatelja pouzdanosti, broja jednakih dijelova u tehničkom sustavu, broja tehničkih sustava na održavanju (za koje se nabavljaju pričuvni dijelovi), zahtjeva za raspoloživost tehničkog sustava te prihvatljivosti troškova zaliha pričuvnih dijelova. Jedan od načina za normiranje pričuvnih dijelova je i matematičko modeliranje koje povezuje vjerojatnost da će pričuvni dio biti u zalihi kad zatreba, pouzdanost dijela, ekonomske parametre troškova zaliha i zastoja, parametre količina i rasporeda tehničkih sredstava, te strukturu i parametre sustava snabdijevanja zalihama. Kako za većinu dijelova vrijedi da je intenzitet kvara λ konstantan, zahtjev za količinom pričuvnih dijelova računamo po Poissonovoj raspodjeli pa vrijedi izraz:
Gdje je P(r) vjerojatnost da će biti r ili manje zahtjeva za i-ti pričuvni dio, N broj tehničkih sustava na održavanju (za koje se osiguravaju zalihe), n broj i-tih dijelova, koji se proračunavaju kao pričuvni dijelovi u tehničkom sustavu, λ intenzitete otkaza i-tog dijela, t vrijeme rada tehničkog sustava, za koje se proračunavaju zalihe, r količina (broj) pričuvnih dijelova za i-ti dio.
Intenzitet otkaza elemenata
Razdoblje korisnog životnog vijeka je razdoblje aktivnog korištenja elemenata ili uređaja a karakteriziraju ga slučajni otkazi, različitog uzroka ili porijekla, uz koje se povremeno pojavljuju poneki otkaz usred starosti ili istrošenosti. Zbog toga intenzitete otkaza λ(t) lagano raste s vremenom. No za praksu stvarna kosa linija λ(t) aproksimira horizontalnom, čija vrijednost na ordinati je srednja vrijednost u toku razdoblja. Na taj način dobiva se konstantna vrijednost intenziteta otkaza s kojom je mnogo jednostavnije računati s zanemarivim greškama. U primjeni se nalazi više modela za proračun intenziteta otkaza elektroničkih elemenata i sustava. Jedan od najpoznatijih modela za proračun intenziteta otkaza elektroničkih elemenata, koji je izrađen za potrebe američkih oružanih snaga, a rabi ga većina proizvođača profesionalnih elektroničkih uređaja u svijetu je priručnik za predviđanje pouzdanosti MIL- HDBK – 217 B, C, D, E i F. Slovne oznake označavaju inačicu priručnika, koji se svakih nekoliko godina ažurira temeljem raščlambi podataka o otkazima i novih tehničkih i tehnoloških dostignuća (novi sastavni dijelovi, tehnologije izrade i sl.). Podaci o intenzitetu otkaza elemenata po vrstama i podvrstama sistematizirani su u odgovarajuće tablice. Modeli za proračun intenziteta otkaza elemenata, prema ovom priručniku, zavise od vrste elemenata, ali imaju opći oblik:
Izraz se sastoji od tri osnovna parametra: temeljnog intenzitete otkaza koji se isčitava iz tablica, čimbenika okoline rada sredstva i pokazatelja kvalitete elementa. Na to se dodaju čimbenici koji se odnose na grupu, način konstrukcije, način korištenja, primijenjeni napon itd. Recipročna vrijednost intenzitetu otkaza je prosječno srednje vrijeme između dva kvara MTBF (mean time between failures) a izražava se u satima rada.
SpareParts Calculator
Aplikacija SpareParts Calculator je mali grafički kalkulator optimalnih količina rezervnih dijelova. Postoji nekoliko načina proračuna potrebnih rezervnih dijelova, a u programu se koristiti metoda za jednostavni model kada je intenzitete kvara konstantan. Proračun se bazira na matematičkom modelu razvijenom od vodećih eksperata na području održavanja tehnoloških sustava u svijetu. Za proračun je neophodno da znate, izračunate ili procijenite intenzitet otkaza dijelova ili elementa tehnološkog sustava. Rezultat proračuna su vjerojatnosti da će traženi rezervni dio biti na raspolaganju u trenutku kvara.
Rad s aplikacijom
Prije aktiviranja proračuna potrebno je pravilno definirati ulazne parametre:
Osnovni ulazni parametar je intenzitet otkaza elementa ili srednja vrijednost između dva kvara (MTBF). Oba ova unosa su jednakovrijedna za proračun i izborom jednog od njih drugi se izračunava automatski. Dodatni parametri su broj istovrsnih elemenata u u sustavu (tehničkom sredstvu) te broj sustava za koje se proračunavaju rezervni dijelovi. Proračun se bazira na vremenskom periodu koji se unosi kao broj radnih sati i željenoj (ciljanoj) vjerojatnosti zaliha. Ovaj podatak je se unosu kao postotak ( 1 je 100 posto). Način proračuna definira se izborom Optimalno/Definirano pri čemu optimalno znači da će se na izlaznom grafikonu prikazati vrijednosti vjerojatnosti da će se određeni dio naći u skladištu i to za količine od 1 komada do količine koja zadovoljava uvjet željene vjerojatnosti zadan kao parametar. Ta količina, čija je vjerojatnost prva koja je jednaka ili veća željenoj, se ispisuje u polju Definirano. Izaberemo li modus Definirano u grafikonu će biti prikazane sve vjerojatnosti od 1 komad do broja komada upisanog u polje Definirano.
Ova aplikacija se nudi “onakva kakva je”, bez jamstva i podrške bilo koje vrste. Aplikaciju možete koristiti na vlastitu odgovornost i autor ne prihvaća nikakvu odgovornost za bilo koju štetu koju ova aplikacija može prouzročiti neposredno ili posredno
Za preuzimanje aplikacije kliknite ovdje: SPCalc_setup